Tipovi razvojnih izazova
Svako dijete ima svoj ritam razvoja. Ova sekcija portala pruža roditeljima znanje i jasnoću, kako bi bolje razumjeli što djetetovo ponašanje može značiti i kome se obratiti za podršku. Rana intervencija i toplina obiteljskog okruženja ključni su koraci prema razvoju djetetovih potencijala.
Neurodivergentna djeca
Djeca mogu imati izazove, ali često pokazuju izuzetne sposobnosti u specifičnim područjima
Djeca koja su neurodivergentna, poput onih s poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, disleksijom ili disgrafijom, svijet doživljavaju drugačije. To ne znači da s njima nešto 'nije u redu', već da imaju drugačiji stil razmišljanja, učenja i izražavanja emocija. Ova djeca mogu imati izazove u pažnji, komunikaciji, učenju ili emocionalnoj regulaciji, ali često pokazuju izuzetne sposobnosti u specifičnim područjima ako im se omogući okruženje koje razumije njihove potrebe.
Intelektualne teškoće
Djeca teže usvajaju nova znanja ali ove teškoće nisu prepreka za razvijanje emocionalnih odnosa
Intelektualne teškoće se odnose na ograničenja u intelektualnom funkcioniranju i prilagodbenom ponašanju. Djeca s ovim teškoćama teže usvajaju nova znanja, sporije razvijaju govor i često trebaju individualiziran pristup učenju. Važno je znati da ove teškoće nisu prepreka za razvijanje emocionalnih odnosa, osjećaja pripadnosti i postizanje osobnog napretka.
Govorno-jezični poremećaji
Djeca mogu imati izazove, ali kroz logopedsku podršku mogu postići veliki napredak
Ova djeca mogu imati poteškoće u razumijevanju govora, izražavanju misli, izgovoru riječi ili slaganju rečenica. Govorno-jezični poremećaji mogu utjecati na djetetovu sposobnost komunikacije s vršnjacima i odraslima, ali se kroz logopedsku podršku može postići veliki napredak. Što ranije se krene s podrškom, to su rezultati bolji.
Fizički invaliditeti i motoričke poteškoće
Djeca mogu imati imati otežanu pokretljivost, ali se mogu razvijati kroz terapije i uz pomoć pomagala
Fizički invaliditeti uključuju stanja poput cerebralne paralize, mišićne distrofije i spina bifide, koja utječu na pokretljivost, snagu i koordinaciju pokreta. Ta djeca mogu imati poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka poput hranjenja, odijevanja ili pisanja. Kroz fizikalnu i radnu terapiju, te uz primjenu pomagala, mogu se razvijati funkcionalne vještine i povećati razina samostalnosti.
Senzorne teškoće
Djeca mogu biti osjetljiva na podražaje, senzornom integracijom možemo pomoći djetetu
Senzorne teškoće se javljaju kada mozak ima poteškoća u obradi osjetilnih informacija – dodira, zvukova, mirisa, pokreta. Djeca mogu biti izrazito osjetljiva na podražaje (npr. smetaju im etikete na odjeći ili zvuk usisavača), ili pak nedovoljno reagiraju na stvari oko sebe. Senzorna integracija pomaže djetetu da nauči primjereno reagirati na okolinu i razvije veće osjećaje sigurnosti.
Neurološki poremećaji i epilepsija
Djeca nisu jednaka dijagnozi, svako dijete ima svoj ritam razvoja te je potrebna rana intervencija
Djeca s genetskim sindromima, poput Down sindroma, Rettovog sindroma ili Prader-Willijevog sindroma, imaju kombinaciju intelektualnih, fizičkih i razvojnih teškoća. Važno je ne gledati samo dijagnozu, već prepoznati i ojačati individualne sposobnosti djeteta, uz podršku tima stručnjaka i uključivanje u svakodnevne aktivnosti zajednice.
