Vrste terapija

Resursi

Stručni savjeti

Vrste terapija

Vrste terapija

Logopedska terapija

Usmjerena je na razvoj govora, jezika, razumijevanja i komunikacije. Najčešće se provodi kod djece koja kasne u razvoju govora, imaju artikulacijske poremećaje, disfaziju ili mucanje. Logopedi pomažu djeci da jasnije izražavaju svoje misli i bolje razumiju ono što čuju, čime se olakšava svakodnevna komunikacija i socijalna integracija

Radna terapija

Pomaže djeci da razviju samostalnost u svakodnevnim aktivnostima – kao što su oblačenje, hranjenje, korištenje pribora, crtanje i pisanje. Osim toga, fokusirana je i na razvoj fine motorike te bolju senzornu integraciju kod djece koja imaju poteškoće u obradi podražaja iz okoline. Ova terapija posebno je korisna za djecu s cerebralnom paralizom, autizmom, ADHD-om i drugim razvojnim kašnjenjima.

Fizioterapija

Namijenjena je djeci s teškoćama u kretanju, mišićnoj slabosti ili lošem tjelesnom držanju. Kroz ciljane vježbe i pokrete pomaže u razvoju grube motorike, snage, ravnoteže i pravilne posture. Fizioterapija je od velike važnosti za djecu s fizičkim invaliditetima, mišićnim distrofijama, spina bifidom i sličnim stanjima.

Psihološka podrška

Usmjerena je na emocionalne i ponašajne aspekte razvoja djeteta. Psiholog radi s djetetom na jačanju emocionalne regulacije, smanjenju anksioznosti, razumijevanju vlastitih osjećaja i ponašanja, a istovremeno pruža podršku i roditeljima u nošenju s izazovima svakodnevnog života i roditeljstva.

Terapija senzorne integracije

Koristi se kada dijete pokazuje preosjetljivost ili smanjenu osjetljivost na osjetilne podražaje poput dodira, zvukova, svjetla ili pokreta. Cilj je pomoći djetetu da razvije sposobnost primjerenog reagiranja na senzorne informacije iz okoline kako bi lakše funkcioniralo kod kuće, u vrtiću ili školi.

ABA terapija (primijenjena analiza ponašanja)

Koristi se za poticanje učenja i pozitivnog ponašanja kod djece, posebice one s poremećajima iz spektra autizma. Temelji se na principima nagrađivanja poželjnog ponašanja i postepenog oblikovanja vještina kroz strukturirane korake.

RDI – Relationship Development Intervention

Suvremeni je terapijski pristup koji se razlikuje od ostalih po tome što ne uči dijete samo što treba raditi, nego kako razmišljati u situacijama koje nisu predvidive. Za razliku od terapija koje naglasak stavljaju na rutinu i ponavljanje, RDI razvija ono što nazivamo dinamička inteligencija – sposobnost snalaženja u novim, promjenjivim i emocionalno zahtjevnim situacijama.

Psihodrama

Psihodrama je kreativna terapijska metoda koja koristi igrane uloge i dramatizaciju kako bi djeca, roditelji ili cijele obitelji mogli izraziti osjećaje i proraditi teška iskustva na siguran način.
Kroz simboličku igru, vođene scene i vođenje terapeuta, sudionici istražuju svoje doživljaje, uče nove načine nošenja s izazovima i razvijaju bolje razumijevanje sebe i drugih.
Psihodrama je osobito korisna za jačanje socijalnih vještina, izražavanje emocija i povećanje samopouzdanja, a može se provoditi individualno, u paru ili grupno.

Psihoterapija

Psihoterapija je stručan i podržavajući proces razgovora, istraživanja i osobnog rasta. Pruža siguran prostor za razumijevanje emocija, promjenu obrazaca ponašanja i izgradnju boljih odnosa.
Ona može biti individualna (za djecu i odrasle), partnerska (za parove) ili obiteljska (za cijelu obitelj).
Za roditelje djece s teškoćama, obiteljska psihoterapija često je najbolji izbor, jer pomaže svima u sustavu – roditeljima, braći i sestrama – da se snađu u izazovima i pronađu nove načine povezivanja i suradnje.


Partnerska terapija može biti dragocjena za očuvanje i jačanje odnosa roditelja, posebno u stresnim životnim fazama.

Ovaj dokument izrađen je uz financijsku podršku ministarstva demografije i useljeništva. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Korisnika i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta ministarstva demografije i useljeništva.

Ovaj dokument izrađen je uz financijsku podršku ministarstva demografije i useljeništva. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Korisnika i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta ministarstva demografije i useljeništva.